Srpska napredna stranka ne bi istakla kandidata na predsedničkim izborima koji moraju biti održani do kraja godine
2026. november 2. [17:38]
Srpska napredna stranka (SNS), koja je poražena na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra, ne želi da učestvuje na predsedničkim izborima u Srbiji, koji moraju biti održani do kraja godine. To je u emisiji televizije Pink izjavio bivši predsednik Republike Aleksandar Vučić. U međuvremenu, kao mogući predsednički kandidat pobedničke Studentske liste pominje se akademik Radomir Saičić, prenosi mađarska novinska agencija MTI.
„U ovakvim okolnostima nemamo nikakvog razloga da učestvujemo u nečemu što predstavlja samo predstavu“, rekao je Aleksandar Vučić u emisiji emitovanoj u nedelju uveče.
Dodao je da „ovde ne samo da nema političkog života, već bi trebalo da učestvujemo u takmičenju u kojem nam neko unapred vezuje i ruke i noge“.
Prema rečima bivšeg predsednika Republike, Srpskoj naprednoj stranci nisu obezbeđeni uslovi za pošteno političko nadmetanje.
Tvrdio je da članove njegove stranke tuku, prete im hapšenjem i uznemiravaju ih zbog njihove političke pripadnosti.
Podsetio je da je njegova stranka 2012. godine došla na vlast iz opozicije i da se, prema njegovim rečima, ni tada nisu žalili na stanje u medijima, iako ih nijedna televizija nije podržavala.
Političar, međutim, nije isključio mogućnost da SNS kasnije promeni odluku. Prema oceni nedeljnika Vreme, konačan stav mogao bi da zavisi i od toga kakve izglede stranka procenjuje za svog eventualnog kandidata.
Srpska napredna stranka će 13. decembra održati vanrednu izbornu skupštinu, na kojoj se očekuje da Aleksandar Vučić ponovo bude izabran za predsednika stranke.
Vučić je 2023. godine podneo ostavku na mesto predsednika SNS-a.
Studentska lista, koja je pobedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra, za sada nije saopštila ime svog predsedničkog kandidata.
U srpskim medijima, međutim, sve češće se pominje ime Radomira Saičića, profesora hemije i člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).
Prema tekstu koji je dnevni list Blic objavio u ponedeljak, akademik je jedan od najpoznatijih predstavnika nacionalno orijentisanog krila Studentske liste, a njegovu eventualnu kandidaturu mogle bi da podrže i grupe koje zastupaju suverenističke političke stavove.
Radomir Saičić je tokom izborne kampanje, kao i nakon glasanja, više puta istupao u javnosti, a posle pobede Studentske liste prvi se obratio javnosti u ime pokreta. Ranije je govorio da članove liste, uprkos različitim političkim uverenjima, povezuje borba za istinu i pravdu.
Akademik se za sada nije izjasnio o tome da li bi prihvatio predsedničku kandidaturu. U ranijem intervjuu za nedeljnik NIN naglasio je da o kandidatima odlučuju studenti i podsetio da su i pre parlamentarnih izbora kružile brojne spekulacije, pre nego što je konačna lista kandidata objavljena.
Govoreći o formiranju nove vlade, Saičić je za Blic izjavio da najpre treba potvrditi izborne rezultate, a zatim održati konstitutivnu sednicu parlamenta.
„Cilj nam je da se ovaj proces ne odugovlači previše, ali želimo da postupamo odgovorno, bez ishitrenih odluka“, naglasio je.
Dodao je da među 250 kandidata sa liste i spoljnim stručnjacima mogu da izaberu ljude sposobne da vode državu.
Među zajedničkim ciljevima pokreta naveo je obnovu vladavine prava, borbu protiv korupcije, oslobađanje medija i ekonomski razvoj.
Radomir Saičić (65) rođen je 1961. godine u Beogradu. Doktorirao je 1991. godine na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, od 2002. godine je univerzitetski profesor, a od 2018. redovni član SANU. Pored naučnoistraživačkog rada, obavljao je i više rukovodećih funkcija na univerzitetu.
U junu prošle godine potpisao je inicijativu članova Akademije kojom je zatražena ostavka Aleksandra Vučića zbog slabljenja demokratskih institucija i društvenog uređenja.
Predsednički izbori u Srbiji moraju biti održani do kraja godine zato što je Aleksandar Vučić 27. septembra podneo ostavku na funkciju predsednika Republike, pre isteka svog drugog mandata.
Svoju odluku obrazložio je željom da kao običan građanin učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima raspisanim za 25. oktobar. Od tada dužnost predsednika Republike privremeno obavlja predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
Vučićev predsednički mandat trebalo je da istekne u maju 2027. godine.
Prema Ustavu Srbije, predsednik Republike bira se neposredno, na pet godina, a isto lice može najviše dva puta da bude birano na tu funkciju. Aleksandar Vučić je za predsednika Republike izabran 2017. i 2022. godine, pa ne može da se kandiduje za treći mandat.
U slučaju prevremenog prestanka mandata predsednika Republike, novi izbori moraju biti održani u roku od tri meseca. Zbog ostavke podnete 27. septembra, glasanje mora biti održano najkasnije 27. decembra.
Predsedničke izbore raspisuje predsednik Narodne skupštine, najmanje 30 dana pre dana glasanja.
Predsednik Republike predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, proglašava zakone i vrhovni je komandant Vojske Srbije.
Izvršnu vlast, međutim, prema Ustavu, vrši Vlada. Aleksandar Vučić je 2017. godine sa mesta predsednika Vlade prešao na funkciju predsednika Republike i, suprotno ustavnim odredbama, preuzeo i ovlašćenja izvršne vlasti.
Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra Studentska lista osvojila je 53,01 odsto glasova, dok je lista Ujedinjena Srbija, predvođena Aleksandrom Vučićem, dobila 38,98 odsto. Studentska lista time je obezbedila apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini, koja ima 250 poslanika.
