Na sednici Mađarskog nacionalnog saveta bilo 38 tačaka dnevnog reda

Sednici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine
Sednici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine (Fotó: Vajdaság Ma)
Sednici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine
Sednici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine (Fotó: Vajdaság Ma)

2026. szeptember 18. [16:30]

Betűméret:                     

Na 27. redovnoj sednici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine bilo je 38 tačaka dnevnog reda, a članovi saveta odlučivali su, između ostalog, o radu obrazovnih i kulturnih ustanova, kao i o pitanjima koja se odnose na funkcionisanje više škola.

Članovi saveta usvojili su izveštaj o radu Predškolske ustanove i vežbaonice na mađarskom jeziku „Vackor“ iz Subotice za prethodnu školsku godinu, kao i plan rada za novu radnu godinu. Kako je navela direktorka Agnes Katona Novak, ustanova je u školskoj 2025/26. godini radila sa 162 deteta, dok je novu radnu godinu započelo 165 dece raspoređene u osam grupa. Ove godine veća pažnja biće posvećena i razvojnim aktivnostima.

Procena i razvoj dece odvijaju se uz pomoć psihologa i logopeda, a mogućnost konsultacija obezbeđena je i roditeljima. „Vackor“ se priključio i programu „Így tedd rá!“, koji se zasniva na mađarskim narodnim igrama i plesu. Zahvaljujući tome, vrtić bi mogao da postane prva ogledna ustanova tog programa u Vojvodini.

Kada je reč o Pozorištu „Deže Kostolanji“ u Subotici, usvojene su izmene plana rada za 2026. godinu, kao i planovi za narednu godinu. Direktor Gabor Mesaroš saopštio je da će predstavu Strip-tease Slavomira Mrožeka režirati Zoltan Puškaš, nakon što je Mark Tarnoki iz porodičnih razloga odustao od rada na produkciji.

Pozorište za 2027. godinu planira dve veće premijere, a program bi mogao biti dopunjen i manjim predstavama. Na proleće će sa ansamblom raditi i erdeljski mađarski reditelj Botond Nađ. Sezonu 2027/28. otvoriće komad Vernera Švaba Predsednice, u režiji Lasla Kesega.

Mađarski nacionalni savet usvojio je i izmene finansijskog plana izdavačkog preduzeća „Het Nap“. Prema rečima direktorke Edit Laslo, prvobitno planirani okvir za 2026. godinu od 77,46 miliona dinara biće povećan na 78,469 miliona dinara. Pristizanje ranije očekivane podrške iz matične države omogućava realizaciju više razvojnih projekata.

Među planovima su obeležavanje 80. godišnjice „Het Napa“, nabavka informatičke opreme, razvoj internet stranice, izdavanje knjiga, kao i kupovina dva nova službena automobila.

Značajan deo dnevnog reda odnosio se na obrazovanje. Bilo je 16 tačaka koje su se odnosile na otvaranje odeljenja sa nastavom na mađarskom jeziku sa manje od 15 učenika. Mađarski nacionalni savet odobrio je odluke Izvršnog odbora koje se odnose na ova pitanja. Tatjana Varju Potrebity rekla je da propisi omogućavaju otvaranje odeljenja na manjinskom jeziku i sa brojem učenika manjim od propisanog minimuma, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.

Cilj ovih zahteva je da mađarska deca mogu da nastave školovanje na mađarskom jeziku u blizini svog mesta stanovanja.

Usvojene odluke odnose se, između ostalog, na škole u Subotici, Senti, Adi, Bečeju, Novom Sadu i Zrenjaninu.

Mađarski nacionalni savet je, osim toga, odobrio odluke Izvršnog odbora koje se odnose na izbor direktora i članstvo u školskim odborima više ustanova. Među njima su postupci izbora rukovodilaca Predškolske ustanove „Petar Pan“ u Malom Iđošu, Predškolske javne ustanove „Boško Buha“ u Vrbasu i Osnovne škole „Janoš Aranj“ u Trešnjevcu. Savet je dao mišljenje i o školskom programu Osnovne škole „Ištvan Sečenji“ u Subotici.

Na sednici je bilo reči i o izborima za nacionalne savete, raspisanim za 8. novembar. Predsednik Mađarskog nacionalnog saveta Arpad Fremond pozvao je vojvođanske Mađare da izađu na izbore. Istovremeno je skrenuo pažnju na to da oni koji se još nisu upisali u poseban birački spisak to i dalje mogu da učine u narednom periodu.

Na dnevnom redu bili su i planovi Kulturno-obrazovnog centra „Lajoš Turzo“ iz Sente, Mađarskog kamernog pozorišta iz Sente i Biblioteke „Jožef Atila“ iz Kanjiže. Savet se bavio i primedbama pristiglim na nacrt strategije službene upotrebe jezika i pisma, kao i konkursom za studente prve godine „Evropa kolegijuma“ i podrškom za nostrifikaciju diploma.

Silvija Feher