Karpati štite hrišćansku Evropu
2019. szeptember 16. [16:27]
Integracija koja je u toku u regionu Istočne i Srednje Evrope nije samo mogućnost, nego nosi i odgovornost – smatra poljski hungarolog Maćej Šimanovski. Istraživač saradnje u regionu veli da kulturna pozadina potrebna za integraciju postoji, ali su potrebni i praktični koraci. Veliki je problem na primer, da mreža puteva koja spaja region još uvek odražava nasleđe socijalističke prošlosti.
Kuda ide Srednja Evropa? Koje zemlje joj pripadaju? Šta o nama misle na Zapadu i na Istoku? – ova pitanja sve više zanimaju intelektualce našeg regiona, a naglašeno su prisutna u poljskoj javnosti. Barem na to upućuje Ekonomski forum „Krynica“ održan početkom septembra. Niz konferencija pod naslovom „Evropa Karpata“ je organizovao donji dom poljskog parlamenta, sejm. U toku mnogih razgovora su spominjana pitanja u vezi budućnosti ovog regiona.
Ovom oblasti se bavi i poljski hungarolog, pisac Maćej Šimanovski. Direktor Zavoda za poljsko–mađarsku saradnju „Waclaw Felczak“ – koji inače tečno govori mađarski –, smatra da su kulturni odnosi i zajednički sistem vrednosti dati za to da zemlje regiona samostalnije prihvate veću odgovornost za sudbinu regiona i cele Evrope.
– Tokom 1970-ih godina se još mnogo polemisalo o tome da li smo Srednja Evropa ili Istočna Evropa – kaže Šimanovski, ali je mišljenja da je to pitanje već rešeno. Zemlje višegradske saradnje – Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka – su centar regiona, ali je istovremeno unutar Karpatskog basena započeto više regionalnih saradnji koje se prepliću. – Među ovim zemljama postoji mnogo kulturnih dodirnih tačaka. To su muzika i film, koji u regionu imaju veoma mnogo sličnosti – kaže hungarolog, ali dodaje da nas već u toku detinjstva okružuje jedna zajednička kulturna mreža. Šimanovski kaže da su jako slične narodne priče i bajke, koje unutar Karpata predstavljaju slične vrednosti.
– Osnova svega toga je hrišćanska kultura. Već na početku možemo upoznati sedam smrtnih grehova, a to su najvažnije vrednosti – kaže. Svežija, ali takođe važna kulturna spona je zajedničko iskustvo stečeno za vreme komunističke diktature. – Zbog toga nas zapadni narodi ne razumeju, oni nemaju to iskustvo.
Po njemu je dobar primer za to pitanje gendera koje izaziva ozbiljne konflikte između Poljske i Zapadne Evrope. – Na ovakvu pojavu se zbog komunističke prošlosti u Poljskoj reaguje osetljivo. Shvataju je kao štetnu ideologiju, koja pokušava da utiče na razmišljanje ljudi – tvrdi Šimanovski. Ali znak kulturnih razlika je i napetost prouzrokovana migracijom. U našem regionu je naime jače izraženo hrišćanstvo, što sprečava težnju koja se širi Zapadnom Evropom, a to je da različite kulture treba uniformisati.
– Treba razlikovati dva tumačenja kulture. Lepa je navika što poštujemo umetnost drugog naroda ili nacije. Ali ne možemo tvrditi da su sve kulture jednake. Postoje kulture i postoje antikulture koje podrivaju zapadnu civilizaciju, koje su na primer bazirane na neomarksističkoj ideologiji – kaže hungarolog.
Šimanovski tvrdi da između hrišćanstva i islama postoje osnovne razlike: ove religije se različito odnose prema čoveku, individualnoj slobodi i dostojanstvu.
– U hrišćanstvu muškarcu i ženi pripada isto dostojanstvo, dok je u islamu žena drugorazredna – nastavio je. Šimanovski zbog toga kaže da je isto tako neodgovorno izbrisati razlike unutar Evrope, kao što je neodgovorno integrisati jednu stranu kulturu.
– Evropska kultura bazirana na hrišćanstvu, odnosno Aristotelovom načinu razmišljanja je suština naše civilizacije, to nas čini snažnima – formuliše stručnjak. Evropa Karpata, pre svega Srednja Evropa snosi odgovornost da očuvanjem hrišćanstva štitimo i osnove evropske kulture. U praksi, međutim, treba uraditi mnogo više. Uzalud postoji naime zajednička kulturna pozadina, naš region još nije integrisan u oblasti privrede, na nivou infrastrukture.
– Mreže puteva, železnice koje spajaju zemlje, granični prelazi: većina njih je još uvek deo komunističkog nasleđa – rekao je Šimanovski. A to već decenijama sprečava istinsku saradnju. – Jasno je da Evropska unija nema odgovarajući kapacitet da se bavi Istočnom Evropom – izjavio je na naše pitanje poljski stručnjak.
(Magyar Nemzet / Viktor Buzna)
Az Ön hozzászólása